Napetost vrata i ramena i migrene

Napetost vrata i ramena jedan je od najčešće prijavljenih okidača migrene, a studije pokazuju da do 75% osoba koje pate od migrene osjeća značajnu bol u vratu prije ili tijekom napadaja. Gornja vratna kralježnica i mišići koji je okružuju imaju izravnu neurološku vezu s centrima za migrenu u mozgu putem trigeminocervikalnog kompleksa.

Kada mišići u vratu i ramenima ostanu napeti dulje vrijeme, generiraju stalne signale boli koji putuju kroz vratne živce do trigeminalne jezgre u moždanom deblu. S vremenom ovaj kontinuirani unos može senzibilizirati cijeli sustav, snižavajući prag za razvoj potpunog napadaja migrene.

Trigeminocervikalni kompleks ključna je poveznica između napetosti vrata i migrene. Ova struktura u moždanom deblu prima ulazne informacije i od trigeminalnog živca (koji pokriva glavu i lice) i od gornjih vratnih živaca (C1-C3, koji pokrivaju vrat). Budući da se ti signali spajaju, mozak može pogrešno protumačiti napetost vrata kao bol u glavi i obrnuto.

Istraživanja koja koriste elektromiografiju (EMG) pokazala su da osobe koje pate od migrene imaju višu baznu napetost mišića u trapeziusu i vratnim mišićima u usporedbi s osobama koje nemaju migrene. Ova povišena bazna linija znači da je potrebno manje dodatne napetosti da bi se prešao prag migrene, što čini česte napadaje vjerojatnijima.

Moderni način života stvara brojne izvore napetosti vrata i ramena. Rad za stolom i korištenje računala potiču držanje glave prema naprijed, što preopterećuje stražnje mišiće vrata. Korištenje pametnog telefona stvara pogled prema dolje koji opterećuje vratnu kralježnicu. Vožnja s ispruženim rukama povećava napetost u ramenima.

Emocionalni stres uzrokuje nesvjesno čuvanje mišića, osobito u gornjem trapeziusu i mišiću podizaču lopatice. Loši položaji spavanja, osobito spavanje na trbuhu, drže vrat rotiranim satima. Nošenje teških torbi na jednom ramenu stvara asimetričnu napetost. Čak i škrgutanje zubima noću (bruksizam) stvara napetost u čeljusti i vratu koja može pokrenuti migrene.

Redovito otpuštanje napetosti tijekom dana može spriječiti nakupljanje koje dovodi do migrena. Jednostavna istezanja vrata, izvedena nježno i držana 20 do 30 sekundi, mogu pružiti trenutno olakšanje. Nagnite uho prema svakom ramenu, rotirajte bradu prema svakom ramenu i nježno uvucite bradu kako biste istegnuli stražnji dio vrata.

Samomasaža subokcipitalnih mišića u bazi lubanje može osloboditi napetost u ključnom području okidača. Rad s teniskom lopticom ili pjenastim valjkom na gornjem dijelu leđa i ramenima pomaže u rješavanju širih obrazaca napetosti. Toplina nanesena na napete mišiće tijekom 15 do 20 minuta povećava protok krvi i potiče opuštanje.

Izgradnja snage u posturalnim mišićima koji podupiru vašu glavu i vrat ključna je za dugoročno poboljšanje. Uvlačenje brade jača duboke vratne fleksore, koji podupiru pravilno poravnanje glave. Vježbe retrakcije lopatica jačaju mišiće između lopatica, suzbijajući zaobljeno držanje ramena.

Redovita praksa joge ili Pilatesa poboljšava ukupnu svijest o držanju i fleksibilnost. Fizikalna terapija, osobito od strane praktičara s iskustvom s pacijentima s glavoboljom, može riješiti specifične neravnoteže mišića i ograničenja zglobova. Za tešku kroničnu napetost, vaš liječnik može preporučiti tretmane poput suhog iglanja, injekcija okidačkih točaka ili Botoxa.

CalmGrid vam pomaže povezati napetost vrata i ramena s vašim napadajima migrene. Zabilježite razinu napetosti tijekom dana i zabilježite aktivnosti koje je pogoršavaju ili ublažavaju. Tijekom nekoliko tjedana vjerojatno ćete vidjeti obrasce, kao što su napadaji koji dosljedno slijede dane intenzivnog korištenja računala ili razdoblja visokog emocionalnog stresa.

Ove informacije vam pomažu postaviti praktična ograničenja i zakazati redovite pauze. Također možete pratiti smanjuju li istezanje, vježbanje ili druge intervencije učinkovito vaše napadaje povezane s napetošću. Dijeljenje ovih podataka s fizioterapeutom ili neurologom može usmjeriti odluke o liječenju.