Osjetljivost na zvuk kod migrena

Tijekom migrene, zvukovi koje biste inače ignorirali postaju prodorno glasni i fizički bolni. Razgovor preko sobe može zvučati kao vikanje. Zujanje hladnjaka postaje iritantno. Čak i vlastiti koraci na tvrdom podu mogu slati impulse boli kroz glavu.

Ovo stanje, poznato kao fonofobija, nije samo iritiranost bukom. To je istinsko senzorno preopterećenje gdje se zvučni podražaji pojačavaju i obrađuju kao bol. Možda ćete primijetiti da su određene frekvencije gore od drugih. Visoki tonovi, iznenadni zvukovi i ponavljajući ritmovi obično su najviše uznemirujući. Mnogi ljudi opisuju to iskustvo kao da svaki zvuk fizički udara u unutrašnjost njihove lubanje.

Slušni korteks kod osoba s migrenama pokazuje povećanu podražljivost, što znači da su područja mozga za obradu zvuka već reaktivnija od prosjeka. Tijekom napadaja, središnja senzibilizacija uzrokuje da živčani sustav pojačava dolazne signale daleko iznad njihova normalnog intenziteta.

Istraživanja koja koriste snimanje mozga pokazala su da se tijekom migrena veze između područja za obradu zvuka i mreža za bol pojačavaju. Zvukovi koji bi se inače filtrirali kao pozadinska buka umjesto toga se označavaju kao značajni i usmjeravaju kroz putove boli. Čini se da talamus, koji djeluje kao relejna stanica za senzorne informacije, gubi dio svoje sposobnosti prigušivanja tih signala tijekom napadaja, dopuštajući previše slušnih unosa da dopru do svjesne svijesti.

Fonofobija pogađa otprilike 70-80% ljudi tijekom napadaja migrene, što je čini jednim od najčešćih simptoma migrene. Poput fotofobije, uključena je kao dijagnostički kriterij za migrenu u službenim medicinskim klasifikacijama.

Neki ljudi osjećaju osjetljivost na zvuk samo tijekom napadaja, dok drugi primjećuju osnovnu povećanu osjetljivost između epizoda. Istraživanja sugeriraju da ljudi s češćim migrenama obično prijavljuju veću osjetljivost na zvuk čak i danima bez glavobolje. To može odražavati tekuće promjene u načinu na koji slušni sustav obrađuje informacije kod ljudi s kroničnom migrenom u usporedbi s onima s povremenim epizodama.

Pronalaženje tihog prostora najizravniji je način upravljanja fonofobijom tijekom migrene. Ako potpuna tišina nije moguća, mekani čepići za uši mogu smanjiti razinu zvuka bez stvaranja neugodnog pritiska koji ponekad proizvode slušalice za poništavanje buke.

Neki ljudi smatraju da je bijeli šum niske razine ili zvukovi prirode lakše podnijeti od tišine koju prekidaju slučajni zvukovi. Stabilan, predvidljiv zvuk može prikriti iznenadne smetnje koje pojačavaju bol. Komunicirajte s ljudima oko sebe o svojoj osjetljivosti kako bi vam mogli pomoći da okolina bude mirna. Ako ste na poslu, tiha soba ili čak parkirani automobil mogu poslužiti kao privremeno utočište. Držite par čepića za uši u torbi ili stolu kako bi vam uvijek bili dostupni kada započne napadaj.

Iako bi se moglo činiti logičnim stalno nositi čepiće za uši ako ste skloni osjetljivosti na zvuk, to zapravo može imati kontraefekt između napadaja. Vaš slušni sustav može se prilagoditi smanjenoj razini buke, uzrokujući da još više pojačava zvukove i smanjuje vašu ukupnu toleranciju.

Umjesto toga, usredotočite se na postupno povećavanje udobnosti s normalnim razinama zvuka između migrena. Kontrolirana izloženost buci pomaže u održavanju zdrave osnovne razine. Kada znate da ćete biti u bučnom okruženju, poput koncerta ili sportskog događaja, zaštitni čepići za uši mudri su za svakoga, ne samo za osobe s migrenama. Obratite pozornost na to koji specifični zvukovi ili okruženja dosljedno pokreću ili pogoršavaju vaše migrene i podijelite te informacije sa svojim liječnikom.

Razgovarajte sa svojim liječnikom ako osjetljivost na zvuk ozbiljno ograničava vaš svakodnevni život, ako traje dugo nakon što glavobolja od migrene nestane ili ako primijetite zujanje u ušima uz osjetljivost. Ovi obrasci mogu ukazivati na to da vaše migrene zahtijevaju agresivnije liječenje ili da neko drugo stanje doprinosi tome.

Preventivni lijekovi za migrenu mogu smanjiti ukupni intenzitet napadaja, uključujući fonofobiju. Ako vam osjetljivost na zvuk otežava rad, pohađanje društvenih događaja ili brigu o djeci, to su važni detalji koje trebate podijeliti sa svojim liječnikom. Audiolog također može procijeniti vaš sluh kako bi isključio druge uzroke osjetljivosti na zvuk i može preporučiti tehnike desenzibilizacije koje pomažu između epizoda migrene.