Promjene raspoloženja kod migrena

Promjene raspoloženja povezane s migrenom mogu biti zbunjujuće jer često počinju prije same glavobolje. Možda ćete se izderati na partnera ni zbog čega, osjetiti tešku tugu koja vas obuzima bez jasnog razloga ili iskusiti nemirnu tjeskobu koja se ne smiruje. Neki ljudi se osjećaju neobično euforično ili energično u satima prije napadaja.

Ove emocionalne promjene mogu varirati od suptilnih, poput osjećaja malo veće nestrpljivosti nego inače, do dramatičnih, poput nekontroliranog plača ili osjećaja preplavljujućeg straha. Promjene raspoloženja u početku se možda neće činiti povezane s migrenom, što može dovesti do nepotrebnih sukoba u odnosima ili brige o vašem mentalnom zdravlju. Prepoznavanje ovih promjena kao simptoma prodroma, a ne kao osobina ličnosti, važan je korak u upravljanju migrenama.

Isti neurotransmiterski sustavi koji su poremećeni tijekom migrene, osobito serotonin, dopamin i norepinefrin, reguliraju raspoloženje. Kada te kemikalije fluktuiraju u ranim fazama migrene, vaše emocionalno stanje ih prati.

Hipotalamus, koji ima središnju ulogu u pokretanju migrene, također regulira emocionalne reakcije, apetit i razinu energije. Studije snimanja mozga pokazale su promjene u aktivnosti hipotalamusa tijekom faze prodroma, što odgovara promjenama raspoloženja, apetita i energije koje mnogi ljudi primjećuju. Limbijski sustav, centar za obradu emocija u vašem mozgu, dijeli opsežne veze s putevima boli, stvarajući dvosmjerni odnos u kojem bol pojačava negativne emocije, a negativne emocije snižavaju pragove boli.

Promjene raspoloženja su među najčešće prijavljenim simptomima prodroma, a pogađaju otprilike 30-40% oboljelih od migrene. Depresija i razdražljivost su najčešće prijavljene promjene raspoloženja, a slijede ih tjeskoba i, rjeđe, euforija ili neuobičajena energija.

Tijekom faze glavobolje, poremećaji raspoloženja su još češći, iako ih je teže odvojiti od prirodne emocionalne reakcije na bol. Promjene raspoloženja u postdromu, uključujući osjećaj emocionalne tuposti, plačljivosti ili neobične smirenosti, prijavljuju mnogi ljudi u 24-48 sati nakon što glavobolja nestane. Osobe s kroničnom migrenom imaju veću vjerojatnost da će iskusiti trajne poremećaje raspoloženja, a veza između migrene i kliničke depresije dobro je dokumentirana u medicinskoj literaturi.

Kada naučite prepoznati svoj osobni obrazac raspoloženja u prodromu, on postaje koristan sustav ranog upozorenja. Ako znate da neobjašnjiva razdražljivost ili nagli pad raspoloženja često prethode vašim migrenama za nekoliko sati, možete iskoristiti tu svijest za pripremu.

Počnite voditi bilješke o svom emocionalnom stanju uz praćenje migrene. S vremenom se pojavljuju obrasci. Možda primijetite da nakon što se izderete na ljude na poslu često slijedi migrena sljedećeg jutra. Možda napad plačljivosti navečer predviđa glavobolju do podneva sljedećeg dana. Kada uočite te obrasce, možete poduzeti proaktivne korake: osigurajte da ste dobro hidrirani, izbjegavajte druge poznate okidače, pripremite lijekove i upozorite ljude oko sebe da se napad može dogoditi.

Tijekom napadaja, dopustite si da osjećate ono što osjećate bez osuđivanja. Promjene raspoloženja su neurološke, a ne karakterna mana. Obavijestite ljude koji su vam bliski da je razdražljivost ili tuga tijekom migrene simptom, a ne odraz vaših osjećaja prema njima.

Meditacija svjesnosti i vježbe dubokog disanja mogu pomoći u moduliranju emocionalnog intenziteta bez suzbijanja. Čak i pet minuta usredotočenog disanja može prebaciti vaš živčani sustav u smirenije stanje. Između napadaja, redovita tjelovježba, adekvatan san i tehnike upravljanja stresom grade emocionalnu otpornost. Ako primijetite da depresija ili tjeskoba traju i nakon epizoda migrene, razgovarajte sa svojim liječnikom, jer migrena i poremećaji raspoloženja često koegzistiraju, a liječenje oba stanja poboljšava ishode za svako od njih.

Ako se promjene raspoloženja protežu daleko izvan vaših napadaja migrene, ili ako osjećate trajnu depresiju, tjeskobu ili emocionalnu nestabilnost, važna je stručna procjena. Migrena i depresija dijele zajedničke neurobiološke korijene, a posjedovanje jednog povećava rizik od drugog.

Vaš liječnik može preporučiti istodobno liječenje oba stanja. Neki lijekovi, poput određenih antidepresiva, mogu imati dvostruku ulogu sprječavajući migrene i stabilizirajući raspoloženje. Amitriptilin i venlafaksin primjeri su lijekova koji se koriste u obje svrhe. Kognitivno-bihevioralna terapija pokazala je koristi za upravljanje migrenom i regulaciju raspoloženja. Nemojte odbaciti trajne emocionalne simptome kao "samo dio migrene". Postoji učinkovito liječenje, a rješavanje problema s raspoloženjem zapravo može smanjiti učestalost migrena u mnogim slučajevima.